Naučnici sekvencirali “potpuni” genom neandertalca
|Naučnici s Max Planck instituta za evolutivnu antropologiju u Leipzigu,Nemačka, sekvencirali su i objavili visokokvalitetan genom neandertalca. Sekvenca genoma dobijena je iz kosti stopala teške samo 0,038 grama, a naučnici su bili u mogućnosti da sekvenciraju svaki položaj u genomu oko 50 puta. Kost je otkrivena u pećini Denisova u južnom Sibiru u 2010. godine.
“Genom neandertalaca sada postoji u obliku preciznom poput genoma bilo koje osobe koja danas hoda ulicom”, rekao je Svante Pääbo, genetičar koji je vodio istraživanje, e-mailom za Associated Press.
Ričard G. Klein, paleoantropolog na Univerzitetu Stenford u Kaliforniji, rekao je da je ovo “monumentalno postignuće za koje niko ne bi pomislio da moguće pre deset ili možda čak i pre pet godina.”
Tim naučnika u Leipzigu već je uspeo odrediti koje je gene neandertalac nasledio od svoje majke, a koje od svog oca. Sada se nadaju da će uporediti novi genom kako s onim od drugih neandertalaca, tako i s genomom modernih ljudi i nekompletnim genomom Denisovansa – još jednom izumrlom ljudskom vrstom čiji je genom prethodno izvađen iz ostataka koji su se nalazili u istoj sibirskog pećini.
Klein je rekao da takve poređenja genoma mogu pomoći naučnicima kako bi utvrdili što našu vrstu čini jedinstvenom, te kako bi objasnili zašto je naša vrsta preživela, a druge nisu.
Pääbo je istaknuo da će ovo postignuće poboljšati naše znanje o genetskim promenama koje su se dogodile u genomima savremenih ljudi nakon što su se rastali sa svojim precima u obliku neandertalaca i Denisovansa.
Slika prikazuje stablo s odnosom novootkrivenog genoma s genomima neandertalaca iz Hrvatske, Nemačke i sa Kavkaza, kao i Denisovan genom dobijen iz kosti iskopane u špilji Denisova.
Ona jasno prikazuje da je otkrivena osoba usko povezana s drugim, od pre poznatim neandertalcima. Dakle, i neandertalci i Denisovansi su naseljavali ovu pećinu u južnom Sibiru, verovatno u različitim vremenima.
Međutim, ovo nije potpun genom neandertalca. Zapravo, danas još uvek ne postoji niti potpuno sekvencirani ljudski genom. Zbog velikog broja ponavljanja sekvenci taj podvig nemoguće je postići s trenutnom generacijom tehnologije za sekvenciranje genoma.
(via Zimo & National Geographic)